preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kalendar
« Rujan 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Tražilica


Edmodo

Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 6. 2010.

Ukupno: 1062817
Danas: 85

Upoznajmo potrese

Zašto se dogodio potres u Petrinji, je li on povezan s onim kod nas u ožujku, koje su vrste potresnih valova, što je otkrio Andrija Mohorovičić i još dosta toga čeka vas pod ,,opširnije".


Epicentri

Potres nastaje u dubini Zemlje i to je mjesto nazvano hipocentar. Epicentar je točka na površini koja je odmah iznad hipocentra. Mjeri se i procjenjuje jačina potresa u hipocentru i epicentru – tu je on najjači, a kako se potresni valovi šire, tako gube energiju. Potresi 28. i 29. prosinca osjetili su se više u Petrinji, nego u Zagrebu. Oni su bili jači od onog zagrebačkog u ožujku, samo su se kod nas osjetili slabije nego potres u ožujku. Budući da se Zagreb nalazi 40-tak kilometara od epicentra, valovi su putem kroz Turopolje izgubili dio energije. Na slici vidimo gdje su ti epicentri bili. Blizu su gradovi Sisak, Petrinja i Glina.

 


Epicentri potresa krajem prosinca 2020. (dulist.hr) – 35 km točno južno od naše škole

 


Epicentri (gotovo) svih potresa svijeta u razdoblju 1963.-98. (en.wikipedia.org)

 

Očito je da u svijetu epicentara, tj. potresa najviše ima na granicama litosfernih ploča, a među ostalima se ističe šire područje Sredozemlja.

 

Vrste potresnih valova

Podrhtavanje ,,petrinjskog“ potresa u Zagrebu trajalo je dulje jer svi seizmički valovi do nas nisu došli zajedno (svi odjednom), nego su se stigli vremenski rasporediti. Najprije su nam stigli longitudinalni valovi. Oni su brzi i prenose se titranjem čestica u smjeru širenja. Potom su stigli transferzalni valovi. Oni se prenose titranjem čestica okomito na smjer širenja. Oni su 1.7 puta sporiji od longitudinalnih. Možda su se osjetili i treći, površinski valovi, najsporiji, koji više ,,ljuljaju" - pojašnjava seizmologinja doc. dr. sc. (docentica i doktorica znanosti) Iva Dasović u intervjuu ,,Jutarnjem listu“ (https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/danas-se-treslo-60-puta-jace-od-jucer-ovo-nije-isto-kao-zg-potres-u-petrinji-se-ponovila-banja-luka-15039667). Ljuljali se u svakom slučaju jesmo!

Izražavanje jačine

Za mjerenje jačine potresa u svijetu se ustalila Richterova ili magnitudna ljestvica. Ustanovio ju je američki seizmolog  Charles Richter. Ona govori kolika se energija oslobodila pri potresu. Međutim, ima logaritamsko mjerilo ,,tako npr. potres jakosti 4.0 prema Richterovoj ljestvici ima 100 puta veću amplitudu i 1000 puta veću energiju od potresa koji iznosi 2.0.“. (hr.wikipedija.org) Mala razlika u brojevima znači veliku raziliku u jačini potresa.
Postoji još i Mercali-Cancani-Siebergova ljestvica, koja govori o oštećenjima nastalima pri potresu. Po njoj je najjači ,,petrinjski“ potres bio sedmoga stupnja, a ,,zagrebački“ proljetos također. To, naravno, ovisi o kvaliteti zgrada, a najoštećenije su nam one zgrade koje su  izgrađene u Austro-Ugarskoj monarhiji (19. stoljeću). Razne države koriste još i druge ljestvice, ali Richterovu koristi cijeli svijet.

Potres se na grčkom jeziku kaže ,,seizmós“ (ΣΕΙΣΜOΣ) pa se tako u svim jezicima koriste riječi ,,seizmološki“ i slične. Seizmogram je zapis koji je napravio uređaj osjetljiv na podrhravanje, seizmograf.
Poslije prvog potresa javljaju se i drugi koji su najčešće slabiji od prvoga – to je zato što je prvi poremetio statičku situaciju – npr. ako vam padne jedna knjiga s police, a u sobi vam je nered, onda će vjerojatno pasti na nešto drugo, to drugo na nešto treće itd. Potresi mogu aktivirati klizišta, vrela, izazvati lavine, cunamije i požare.

 

Rasjedi

,,Zagrebački“ potresi proljetos (s epicentrima u Markuševcu) nastali su zbog jedne, a ovi ,,petrinjski“ zbog druge rasjedne crte. One, međutim, jesu povezane i postoje zbog guranja (,,najahivanja“) Jadranske litosferne ploče na Euroazijsku. Tako je i došlo do spoja Dinarida (koji su nekad bili tisućama kilometara južnije) i Panonske nizine (koja je i prije više milijuna godina bila dio Euroazijske litosferne ploče). Seizmologinja Iva Dasović sa Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu tvrdi da su ,,petrinjski“ potresi nastali zbog smicanja dijelova litosfere (kretanja stijena lijevo-desno), a ,,zagrebački“ zbog reversnog rasjeda (,,najahivanja“ jedne skupine stijena na drugu).

 


Rasjed kao smicanje – uzrok potresa u Petrinji (ds.iris.edu)

 

 


Reversni rasjed – uzrok potresa u Zagrebu (ds.iris.edu)


Ovo na slikama su mali dijelovi litosfernih ploča, ali i one se tako kreću, nekoliko centimetara godišnje. A zašto se uopće kreću? Zato što plutaju na magmi (užarenoj tekućini čijim su hlađenjem i nastale) te kruženje te magme uzrokuje njihovo pucanje i kretanje – tako nastaju bore (planine i nizine), vulkani i potresi. U svemu tome primjetna je fizička veličina prirode u odnosu na čovjeka, ali i vrijednosna prednost čovjeka jer svi će reći da je i samo jedan od nas važniji od svih tih vulkana i planina.

Potresi u Pokupskom, Banja Luci i Andrija Mohorovičić

Na ,,petrinjskoj“ rasjednoj crti nastali su i potresi 1909. s epicentrom u Pokupskom, i 1969. s epicentrom u Banja Luci. ,,Banjalučki“ slučaj sličan je ,,petrinjskome“ i po dva jaka potresa – drugom jačem od prvoga. Seizmogram (zapis) potresa u Pokupskom dobio je Andrija Mohorovičić, usporedio ga sa zapisom toga istoga potresa u drugim gradovima Europe i primijetio da se potresni val u daljim gradovima ponovio, to jest od nečega odbio. Tako je otkrio da u dubini Zemlje postoji neka granica, pojas diskontinuiteta (razlike) – dalje je ,,čačkao“ i dosta dobro proučio taj pojas te je on po njemu i nazvan te sada u cijelom svijetu nosi naziv Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho-sloj. Neki kažu da je to bio najveći doprinos hrvatske znanosti svjetskoj.



Geološka karta – crvene crte su rasjedne crte

 

Dobro ili loše?

Možemo li nešto korisno izvući iz svega ovoga? U nezgodama/tragedijama ljudi često uvide što je najvažnije u životu. Većini sudionika nezgode ili tragedije nije ni do jedne negativne emocije. Puno ljudi tada doživi moralno pročišćenje.

Dirljivo je, i mnogima začudno, vidjeti kako brojni ljudi nude kamp-kućice i automobile kao poklon ili besplatni najam stana. Možda su i same sebe iznenadili da to mogu učiniti! Osim uobičajenog poklanjanja predmeta relativno manje vrijednosti, zanimljive su usluge poput odnošenja toplog obroka, jednostavnog razgovora – odlaska u stradala naselja i tješenja – baš kad smo mislili da smo se jako otuđili. Tu će se steći dugotrajna prijateljstva! U izvanrednim situacijama uvijek isplivaju takve stvari. Jesu li onda nezgode/tragedije po svemu loše? Treba li 2020. proklinjati?

Stiže pomoć iz brojnih država, čak i iz onih koje su s našom nedavno bile u ratu: predsjednik Srbije nudi 1 000 000 € pomoći. Upravo on kojega potresa afera govora o Glini.


Donacija kamp-kućica iz Istre


Što činiti? Svakako graditi zgrade koje mogu izdržati jake potrese i – razvijati taktiku psihičke obrane od stresa, tj. potresa. U tome pomaže upravo znanje o svemu tome. Naviknut ćemo se – kao Japanci! Međutim, sada opet postoji velika šansa da ih više neće biti slijedećih stotinjak godina...

Preporučujem vam dolje navedenu literaturu!


Literatura za ovaj članak, tj. prijedlozi za daljnje proučavanje potresa:

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49792

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/danas-se-treslo-60-puta-jace-od-jucer-ovo-nije-isto-kao-zg-potres-u-petrinji-se-ponovila-banja-luka-15039667

https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/regija-solidarno-uz-hrvatsku-slovenija-salje-satore-makedonija-novac-bih-i-srbija-nude-pomoc/

https://ds.iris.edu/aed2/c/alaska/popups/tectonics/tec_3_fault.html?fbclid=IwAR3wsAgvfZdDXHs_sRf1fNu3017cvPlS2-Mu_Vgn4Cc_iljHJwtZHDmMYCM

https://www.britannica.com/science/Richter-scale

https://dulist.hr/pogledajte-popis-potresa-kod-petrinje-do-18-sati/690946/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres_kod_Petrinje_2020.

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Marijan Biruš   datum: 31. 12. 2020.

2021./2022.

 



Logo škole


 


Jelovnik
Priloženi dokumenti:
rujan.doc


Školski liječnik


Školska liječnica:

dr. Ljiljana Josipović.

Ordinacija se nalazi na adresi Aleja Lipa 1H, tel: 01/2917-711.

Radno vrijeme:

  • parni datumi - prijepodne,
  • neparni datumi - poslijepodne. 

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju