preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kalendar
« Travanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Tražilica


Edmodo

Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 6. 2010.

Ukupno: 783297
Danas: 16

 

O zimskom suncostaju - porijeklo božićnih običaja

Zašto je datum Božića baš 25.12., odakle običaj kićenja drvca kuglicama, otkud dolazi Djed Mraz...?


Nije zabilježeno kojega je datuma Isus Nazarećanin rođen. Zabilježeno je samo da se tada dogodio ,,prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom" (Lk 2,2). Iz toga je rimski redovnik iz 6. stoljeća Dionizije Mali počeo računati godine kršćanske ere, a kasniji su povjesničari otkrili da je pogriješio, to jest da je Isus rođen oko 6. g. pr. Kr.! Dakle, nije to sve tako kako nam se čini. Božić ima puno veće vjersko nego povijesno značenje.

Osim toga, Božić se u početku kršćanstva nije ni slavio - prvo slavlje Isusovog rođenja zabilježeno je 354. u jednom rukopisu iz Rima. Slavilo se Bogojavljenje (Sv. Tri Kralja) kao Isusovo rođenje. Inače, dolazak triju kraljeva dogodio se iste noći u kojoj se Isus rodio, a slavi se dvanaest dana nakon Božića! Opet vidimo da se ne radi o vjernom preslikavanju povijesti, nego o duhovnom značenju ovih blagdana za vjernike.
Božić se slavi zbog zimskog suncostaja (solsticija). U Zemljinom kruženju oko Sunca uočljiva su četiri trenutka  - oni se događaju 21.3., 21.6., 23.9. i 21.12. Ovaj posljednji nazvan je zimski suncostaj ili zimski solsticij. Tada je na sjevernoj polutci dan najkraći, a noć najduža. Do tada je dan bivao sve kraći, a od tada je sve duži. 21. prosinca prijelomni je dan. On se naziva i prvim danom zime, međutim, o tome se može raspravljati.

                                                                     
    



Ovu su pojavu uočili brojni narodi. Kako su prirodnim pojavama pridavali vjersko značenje, tako su obilježavali i ovu astronomsku pojavu. U pretkršćanskom Rimskom carstvu postojao je Dan Rođenja Nepobjedivog Sunca (Dies Natalis Soli Invicti), nazvan i Saturnalije (lat. Saturnalia) jer je Saturn bio rimski bog pradavnog Zlatnog doba i krajem prosinca su se njemu prinosile žrtve u hramu na rimskom Forumu (ruševine ovoga hrama postoje i danas).  Saturnalije su se slavile od 17. do 23. 12.

Kada je mnogoboštvo u Rimskom carstvu zamijenjeno kršćanstvom, kršćani su htjeli da se stari blagdani više ne slave. Međutim, oni su u narodu bili ukorijenjeni. Stoga su na te dane odredili slavljenje kršćanskih blagdana – tako su Saturnalije bile zamijenjene Božićem. Isus je kršćanima Bog i spasitelj i njegovo rođenje predstavlja dolazak svjetlosti i topline u ljudsko postojanje. Iako rođenjem još ništa nije riješeno (čovječanstvo će biti otkupljeno tek smrću i uskrsnućem, tj. na Veliki petak i Uskrs), rođenje Spasitelja razlog je za slavlje. Dan je i dalje kratak, ali se barem obrnuo trend, odnosno on postaje sve duži. Eto zato se Božić slavi krajem prosinca.


Naziv blagdana

Božićno dijete za kršćane je Bog. Riječ ,,Božić"
ili ,,Bogić" znači ,,mali Bog".
U mnogim jezicima blagdan Isusovog rođenja naziva se ,,Rođenje" (u grčkom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, ruskom i dr.). U norveškom se naziva Jul, a staroengleski je naziv Yule - po germanskom božanstvu čiji je blagdan također kristijaniziran kao Saturnalije. Engleski naziv ,,Christmas" dolazi od ,,Kristova misa", njemački ,,Weihnachten" od ,,noć posvećenja", a francuski ,,
Noël" od ,,rođenje".


Zašto jelka i kuglice?

      
→ 



Jelka se kiti zašto što je ona zimzelena biljka pa kao takva simbolizira neugasivi život. Inače, po našim su trgovima okićene uglavnom smreke. A kuglice simboliziraju ni manje, ni više, nego jabuke! Kako su simbolični (a ne povijesni!) Adam i Eva sagriješili pojevši plod sa stabla spoznaje dobra i zla (Post 3,1-18), time su stvorili dubok jaz između Boga i ljudi. Bio je potreban Mesija (Spasitelj) da taj jaz prevlada. Isus je taj Mesija koji je svojom smrću ,,Adamov dug otplatio“ (liturgija vazmenog bdijenja). Tako se na Badnjak, dan prije Božića Crkva spominje nesretnih Adama i Eve, čiju je krivicu dan poslije Isus svojim rođenjem došao ukinuti. Plod sa stabla spoznaje dobra i zla predstavljen je jabukom, iako u Knjizi postanka ne piše o kojem se plodu radi. Tako se božićno drvce ukrašavalo jabukama, kao spomen na grijeh prvih ljudi čiju je krivnju Isus došao obrisati.


Tko je Djed Mraz/Božićnjak?

Djed Mraz je, kratko rečeno, preoblikovani Sveti Nikola. U Svetome pismu (Bibliji) u događajima oko Isusovog rođenja nema lika starca koji donosi darove. Lik djeda u Božićne je običaje nekih naroda došao kao izmijenjeni, ,,produljeni“ Sveti Nikola, čiji se spomendan obilježava 6. prosinca. Tako on postoji kod Finaca, Nijemaca, Nizozemaca i dr. Kod Hrvata nije postojao, ali je komunikacijskim povezivanjem svijeta, kulturnom globalizacijom, u božićne običaje ušao i taj lik (kao što ovih godina ulazi keltski Helloween).

   

Sveti Nikola                                                      Djed Mraz/Božićnjak


Među nizozemskim doseljenicima u SAD-u (i danas u Nizozemskoj) postojao je lik Sinterklaas (Sv. Nikola). To se promijenilo u Santa Claus. Njegov je lik upotrijebila ,,Coca cola" u svojem marketingu i to u današnjem obliku
(s crveno-bijelim kaputom i kapom). Taj se lik globalizacijom ,,razlio" po cijelom svijetu. K nama je došao u vrijeme dok je religija bila nepopularna pa nije dobio naziv po nijednom svecu, nego je nazvan Djed Mraz. Kad je socijalizam u Hrvatskoj ukinut, javilo se nastojanje da se tog djeda kristijanizira. Međutim, on gotovo da nema kršćansko porijeklo pa su neki mišljenja da ga je bolje zvati Djedom Mrazom jer predstavlja taj sekularni, ,,necrkveni" Božić. Stoga on kod nas ima dva imena!


Pravoslavni Božić?

Prva informacija: ne slave svi pravoslavci Božić 7. siječnja. Ako 25. prosinca dođemo u Grčku (a ona je zemlja iz koje se pravoslavlje proširilo po svijetu), ondje trgovine ne rade jer se slavi Božić! Ako u želji za kupovinom odemo u susjednu i također većinski pravoslavnu Bugarsku, ni ondje nećemo ništa kupiti jer se slavi Božić. Odemo li dalje na sjever u Rumunjsku – i ondje se Božić slavi 25. prosinca! Pa o čemu se radi? Radi se o tome da su neke pravoslavne crkve odbacile stari (julijanski) kalendar i prihvatile novi kojega su nazvale novojulijanskim, a koji Božić slavi istoga dana kao i gregorijanski. To je slučaj sa Grčkom, Bugarskom i Rumunjskom pravoslavnom crkvom i još nekima. A Božić se od poznatijih zajednica 7. siječnja slavi u Ruskoj, Srpskoj, Gruzijskoj,  u još nepriznatim Ukrajinskoj i Makedonskoj pravoslavnoj crkvi i još nekima. No, i one ga slave 25. prosinca, samo što njima taj dan pada onda kada je nama 7. siječnja. Svatko Božić slavi 25. prosinca, samo je pitanje kada je kome 25. prosinca. Po julijanskom kalendaru danas je 6.12., tj. Sveti Nikola!


 

gregorijanski
(novi) kalendar
19.12. 25.12. (Božić) 7.1. 14.1.
julijanski
(stari) kalendar
6.12. (Sv. Nikola) 12.12. 25.12. (Božić) 1.1. (Nova godina)


Slike: Wikipedija

Tekst: Marijan Biruš
 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Marijan Biruš   datum: 19. 12. 2011.


Logo škole



   


Školski odbor

Vijeće roditelja

@ Vijeća roditelja


Jelovnik

Školski liječnik


Školska liječnica:

dr. Ljiljana Josipović.

Ordinacija se nalazi na adresi Aleja Lipa 1H, tel: 01/2917-711.

Radno vrijeme:

  • parni datumi - prijepodne,
  • neparni datumi - poslijepodne. 

Korisni linkovi

Arhiva dokumenata

 
Administrator:
Bojana Trivanović




preskoči na navigaciju