preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Tražilica

Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 6. 2010.

Ukupno: 1227446
Danas: 11
Vijesti

Mala škola optimizma - 1. dio

Stres je tako česta riječ u našem svakodnevnom govoru. Ovih dana dobila je i neka nova značenja u našim životima, zar ne? Što je zapravo stres?

Najpoznatiji model stresa razvio je 1966. Lazarus sa suradnicima, a naša poznata profesorica Lidija Arambašić upravo je taj model ispitivala u sklopu svoje doktorske disertacije. Prema Lazarusovom modelu stres je naše unutrašnje stanje do kojeg dolazi uslijed stresnog događaja, a sastoji se od emocionalnih, misaonih, tjelesnih i ponašajnih reakcija.

Međutim, nije svaki događaj jednako stresan za sve nas. Isti događaj neka osoba procjenjuje, tumači kao stresor, a neka ne. Dakle, hoćemo li doživjeti stres i u kojoj mjeri ovisi o našoj procjeni samog događaja, a ne samom događaju.

 


Svi ćemo se složiti da je trenutna situacija pandemije novim virusom za većinu ljudi stresor.

Tri su osnovne skupine načina kako se suočavamo sa tom situacijom:

  1. nastojimo utjecati na sam stresor – izoliramo se, održavamo socijalni razmak, peremo ruke, dezinficiramo površine, nosimo maske…
  2. pokušavamo prihvatiti situaciju i pronaći i nešto pozitivno – kao obitelj ćemo se više zbližiti, naučit ćemo cijeniti male stvari, povećava se opći osjećaj zahvalnosti, povećava se solidarnost između ljudi, više njegujemo odnose sa bližnjima…
  3. trudimo se izbjeći izvore stresa – ne gledamo vijesti, sami sebe uvjeravamo da se radi o „običnoj“ gripi, negiramo, umanjujemo opasnost, pokušavamo se baviti aktivnostima koje nas umiruju…

Koje strategije koristimo i koliko su uspješne ovisi o nizu faktora, između ostalog i o našim osobinama.

Naučena bespomoćnost je pojam kojeg je 1967. otkrio Seligman, prvo doduše na psima, a kasnije je razvio teoriju koja ovu pojavu povezuje i sa nekim oblicima depresije.

Naučena bespomoćnost je prihvaćanje, prepuštanje, mirenje sa situacijom bez pokušaja da se nešto u situaciji promijeni. Formira se u ranom djetinjstvu. Ljudi koji su skloniji naučenoj bespomoćnosti, skloniji su pesimističnom pogledu na životne događaje, a u konačnici i depresiji.

U danima ispred nas ponudit ću vam još neke spoznaje o stresu, naučenoj bespomoćnosti, optimizmu i kako ga učiti, poticati kod djece, vježbati... 

Čitamo se...

Pišite, javite se ...   marija.mikulic1@skole.hr

Zdravi bili!

Psihologinja Marija

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Marija Mikulić   datum: 29. 3. 2020.

Mentalno zdravlje grada Zagreba


 


Logo škole


 


Jelovnik

Školski liječnik


Školska liječnica:

dr. Ljiljana Josipović.

Ordinacija se nalazi na adresi Aleja Lipa 1H, tel: 01/2917-711.

Radno vrijeme:

  • parni datumi - prijepodne,
  • neparni datumi - poslijepodne. 

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju